Utučeni smo i bezvoljni. Vreme i okruženje u kojem živimo pritiskaju nas morem problema. Radost nam je usčezla iz duše i srca. Već se i ne sećamo kad smo se poslednji put nasmejali. Neraspoloženje nam postaje navika. Znamo da najveći broj ljudi na planeti oboleva i umire od kardiovaskularnih i kancerogenih obolenja. Bolesti srca i rak velika su nesreća našeg doba. Ali, o jednoj gotovo isto tolikoj nevolji savremenog čoveka, bolesti koja se zove depresija malo se govori.

Nečovečan ritam života, zagađena hrana, elektromagnetsko trovanje, sve teži put do sigurne egzistencije i crne misli, glavni su uzroci pojave da se u svetu tokom svake decenije gotovo udvostruči broj ljudi koji se žale na utučenost. To potvrđuju, pre svega, medicinska istraživanja u zemljama Zapadne Evrope tokom poslednje tri decenije.

Na primer, godina 1978. oko četiri miliona Francuza žalilo se na bezvoljnost i deprimiranost, a 1988. taj broj se uvećao na osam miliona i dvesta hiljada. Slična situacija zabeležena je u Nemačkoj, dok je broj obolelih od depresije u Engleskoj i belgiji, u odnosu na broj stanovnika, bio još veći. Posebno su teški uslovi koji vladaju na našim prostorima: posledica ratovanja, stradanja, egzistencijalno beznađe i odsustvo sigurnosti. Time je pogođen najveći deo našeg stanovništva, uz sve ostale, uobičajene probleme i stresove.

Većina ljudi povremeno doživljava epizode tuge, u zavisnosti od strukture ličnosti, stila života i opšteg okruženja. Na tugu se često nadovezuje uznemirenost, potištenost, dremljivost danju, nesanica noću, vrtoglavica, ubrzano lupanje srca, strah od sutrašnjice, napadi plača. Mnogi na ove simptome ne obraćaju pažnju, smatraju ih nevažnim, vezuju za određeni period ili događaj u životu i čekaju povratak u normalu. Nažalost, stanje se neretko pogoršava, pa 'obična' utučenost prelazi u opšti gubitak zadovoljstva u poslu, ličnim odnosima, ljubavnoj aktivnosti... Javlja se osećaj beznađa, opada nam pažnja, pokreti se usporavaju, glava je 'prazna' ili pak opterećena opsesivnim mislima o događajima iz prošlosti i nekom specifičnom problemu.

Pročitajte i Ova zdrava hrana samanjuje rizik od depresije

Tako počinje pakleno kolo: sredstva za uspavljivanje, sredstva za buđenje, sredstva za umirenje... i tako redom, u krug. Prema nekim procenama, građani Srbije, kako bi lakše prebrodili probleme, godišnje popiju i do 30 miliona kutija lekova za smirenje, poput 'bensedina' i 'bromazepama'! Ali, ovi 'lekovi' koji smiruju naš nervni sistem i za koje se smatra da leče nervne ćelije, izlažu ih, u stvari, opasnostima da budu zauvek uništene. Tako, na primer, benzodiazepini, osim što prouzrokuju pospanost i letargična stanja, izazivaju i ozbiljne poremećaje pamćenja; neki drugi uzrokuju suvoću usta, učestalo mokrenje, ubrzano lupanje srca, hladnoću ruku i stopala, epileptične napade, uništavanje belih krvnih zrnaca - generale naše prirodne odbrane. 

Pročitajte i Dokazano: Ovaj začin leči depresiju

Ove 'lekove' s pravom možemo nazvati drogama, jer izazivaju zavisnost. Tako, na primer, nagli prekid terapije benzodiazepinima dovodi, po pravilu, do teških apstinencijalnih kriza, koje se manifestuju depresijom, gubitkom apetita, delirantnim stanjima, epileptičnim napadima, što samo potvrđuje fizičku zavisnost organizma od takve vrste lekova. Svakako, kada bolest krene ozbiljnim tokom i u teškim krizama moramo se lečiti klasičnim, hemijskim lekovima. Kada dođe do tog, nema se mnogo izbora. Ali, čim prestane akutna faza treba se vratiti prirodnim lekovima. To je zato što oni ne samo da polako ublažavaju simptome, već, pre svega, odstranjuju uzrok bolesti.

Pročitajte i Bacite antidepresive i sedative - ove biljke će vas osloboditi stresa i anksioznosti

Zvali je mi nervnom utučenošću, nervozom ili depresijom, ova bolest posledica je slabosti nervnih ćelija. A otkuda ta slabost? Otuda što nervne ćelije ne mogu da izbace sve otpatke koji se nagomilavaju u njima i koji na kraju počnu da ih nagrizaju. Ovi otpaci posledica su otrovnih materija kao što su alkohol, duva, kafa ili lekova. Otpaci potiču i od toksina stvorenih našim sopstvenim brigama. Pošto se uglavnom nezdravo i nepravilno hranimo, ćelije ne dobijaju sve potrebne sastojke: vitamine, oligoelemente, mineralne soli, hlorofil, enzime, komleks vitamina B, fosfor, kalcijum, a ni energiju zemlje i prostora, što je bitno za obezbeđenje ravnoteže nervih ćelija.

naravno ne zaboravite prirodu, jer ona se postarala da nam iz svoje riznice podnudi prirodne čajeve koji su pokazali odlične rezultate i što je najvažnije - ne izazivaju zavisnost i negativne prateće pojave kao lekovi. Koristite čaj od matičnjaka i kantariona, kao i kapi od valeriane. Pokazali su se kao izuzetni u eliminisanju straha, napetosti i za opuštanje. Treba da se shvati još nešto vrlo bitno.

*Najbolje recepte, kulinarske savete, trikove i dijete možete pronaći i na našoj Facebook stranicama - Stvar ukusa i Šta da kuvam danas?

*Zapratite Stvar ukusa i na Instagramu >>>>>>>>>>>> https://www.instagram.com/stvar_ukusa/

Izvor: conopljanews.net