Zimski period sa sobom uvek donosi prehladu i različite infekcije koje moramo brzo lečiti kako bismo se što pre vratili svakodnevnim aktivnostima.

Iako su nam saveznici u borbi protiv bakterijskih infekcija, antibiotici imaju i nuspojave na koje treba obratiti pažnju. Srećom, konzumiranje određenih namirnica nam može pomoći da neželjene efekte ublažimo ili sprečimo.

Šta su antibiotici?

Antibiotici se koriste za lečenje bakterijskih infekcija i sprečavanje njihovog širenja. Postoji mnogo različitih vrsta antibiotika. To mogu biti oni širokog spektra koji utiču na veliki broj različitih bakterija koje izazivaju infekcije, ili oni napravljeni samo za borbu protiv određenih oblika bakterija.

Iako su ključni i neizostavni saveznik kod jačih infekcija, moramo biti pažljivi kada ih uzimamo jer mogu delovati prilično invanzivno na našu crevnu floru, ali i jetru. Pored toga što ubijaju takozvane lose bakterije, mogu se okomiti i na one dobre koje žive u našem stomaku i pomažu nam pri varenju.

Neka istraživanja su pokazala da samo jedna nedelja uzimanja antibiotika može promeniti našu crevnu mikrofloru u narednih godinu dana. Takođe, veća količina antibiotika u ranom dobu može imati negativan uticaj na sklonost ka gojenju.

Probiotici tokom i nakon terapije antibioticima Već smo pomenuli da antibiotici uništavaju dobre bakterije iz stomaka. Zbog toga je potrebno da zovemo pojačanje u vidu probiotika. Ipak, pošto se probiotici takođe sastoje od dobrih bakterija, savet je uzimati ih razdvojeno od antibiotika kako bi bili delotvorniji.

Takođe, nakon prestanka terapije antibioticima treba nastaviti konzumiranje probiotika kako bi se regulisalo normalno stanje crevne flore.

Fermentisana hrana

Određena vrsta hrane takođe može pomoći u revitalizaciji digestivnog trakta. Fermentisana hrana poput jogurta, sira, surutke, kiselog mleka, se pravi pomoću mikroba. Ona sadrži određeni broj zdravih bakterija kao što su laktobacili. Zbog toga je poželjno pojačati konzumiranje ovih namirnica u toku terapije, u kombinaciji sa tabletama probiotika.

Namirnice koje sadrže vlakna

Vlakna se vare pomoću bakterija koje se nalaze u želutcu. Kada jedemo veću količinu ovakve hrane, stimulišemo njihov rast i razvoj. Na ovaj način pomažemo telu da se povrati u normalno stanje.

Namirnice koje su najbogatije vlaknima su žitarice punog zrna, orašasti plodovi, semenke, lagumi, zeleno povrće, bobičasto voće, banane itd. Istraživanja su pokazala da ovakve namirnice, pored toga što utiču na razvoj dobrih bakterija, takođe smajuju razvoj onih štetnih. Važno je napomenuti da unos vlakana treba povećati tek nakon terapije antibioticima, jer mogu oslabiti njihivi dejstvo.

Prebiotici u hrani

Za razliku od probiotika koji sadrže zdrave bakterije, uloga prebiotika je da ih hrane. Mnogo namirnice koje sadrže visok nivo vlakana su prebiotici, ali postoje i drugi oblici namirnica koje spadaju u tu grupu. Na primer, crveno vino sadrži antioksidans polifenol koji se ne absorbuje pomoću ćelija, već pomoću bakterija u crevima. Još jedna takva namirnica je kakao, jer takođe sadrži polifenole.

Koju hranu treba izbegavati?

Postoje određene namirnice koje ne bi trebalo konzumirati u toku terapije antibioticima jer mogu smanjiti njihovu učinkovitost. Na primer, grejpfrut je jedna od namirnica koja se smatra nepoželjnom u ovom periodu zbog enzima koje sadrži. T

akođe veće doze kalcijuma mogu negativno uticati na absorbciju antibiotika, ali to se ne odnosi na namirnice poput jogurta.

*Najbolje recepte, kulinarske savete, trikove i dijete možete pronaći i na našim Facebook stranicama – Stvar ukusa i Šta da kuvam danas?*Zapratite Stvar ukusa i na Instagramu 

Izvor: aerobicmania.rs