870 miliona ljudi u svetu gladuje. Taj broj bi, po rečima specijalnog izvestioca UN za pravo na hranu Olivijea de Šutera, bio veći od milijardu i po kada bi obuhvatio i nedostatak hranljivih sastojaka od suštinskog značaja za fizicki i psihički razvoj dece.
"Kada bi se merila neuhranjenost, a ne glad, ne deficit kalorija već osnovnih hranljivih elemenata za razvoj dece, kao što su jod, gvoždje, vitamini, broj bi bio znatno veći - najmanje 1,5 milijarda", kazao je De Šuter Frans presu.
Kada cene hrane rastu, kao što je bio slučaj proteklog leta zbog suše i slabije žetve u SAD, najsiromašiji manje jedu. "Ne samo da imaju manje obroka, već su oni i manje raznovrsni", objasio je zvaničnik UN.
Subsaharska Afrika i dalje je najteže pogodjena gladju i u njoj je broj gladnih rastao kada je u drugim krajevima sveta - Aziji, Latinskoj Americi i Okeaniji - opadao.
Investicije u poljoprivredu smanjene su u poslednjih 20 godina u svetu, sa 20 odsto ukupnih ulaganja 1980-ih godina na četiri odsto danas.
U sedištu Organizacije UN za hranu (FAO) u Rimu u utorak se održava okrugli sto na kojem će učestvovati predstavnici četrdesetak zemalja, medju kojima oko 20 ministara.
Svetski dan hrane
Ujedinjene nacije danas obeležavaju Svetski dan hrane.
Još iz kategorije
Godinama kuvate pasulj pogrešno – zbog ovoga vas nadima i umara
Kako da ukiselite mladi luk da duže traje
Rolat sa makom i krem sirom
Domaće lepinje sa hrskavom šarenom koricom
Harmonika pita sa paradajzom, lukom i kačkavaljem