Mediteranska ishrana uglavnom se fokusira na unos maslinovog ulja, kao važan izvor korisnih masti i jedina je na svetu kojoj Svetska zdravstvena organizacija do sada nije pronašla manu! Jednostavno, ona je najzdravija od svih!

Predstavljamo osnovna načela kojih se mediteranska ishrana pridržava, kao i namirnice koje izbegava u širokom luku.

Pročitajte i Recept za grčki specijalitet suvlaki

Mediteranski region je poznat po svojim zdravim receptima i navikama u ishrani koje ističu sezonske, tradicionalno pripremljene i sasvim prirodne proizvode. Način ishrane vezan za ovaj region posmatran je kroz razne naučne studije još od 70-ih godina prošlog veka, a zaključci istraživača su da populacija koja živi na Sredozemlju ima nisku stopu gojaznosti i hroničnih bolesti kao što su dijabetes, srčana oboljenja i povišeni holesterol.

Mediteranska ishrana podrazumeva žitarice, mahunarke, pasulj, povrće, voće i ribu. Kuhinja sa područja oko Sredozemnog mora podstiče da se jede manje crvenog mesa i proizvoda od njega, jer imaju visok procenat masti, kalorija i holesterola. Kao tradicionalni način ishrane, mediteranski unos hrane u telo smanjuje procenat holesterola i održava stabilnim nivo krvnog pritiska, bez lišavanja tela različitih važnih hranljivih materija koje su mu potrebne.

Izraz mediteranska ishrana se ustalio u govoru nutricionista, a za sve kojima nije jasno šta ona predstavlja, ovo su osnovna načela i pravila tog tipa ishrane. Dakle, mediteranska ishrana podrazumeva:

Pročitajte i Grčka salata

- Piti male količine jogurta i jesti posebne vrste sira, jer sadrže kalcijum

- Konzumiranje integralnih žitarica i skroba, kao što su testenine, hleb, pirinač, bulgur, mekinje i krompir

- Upotreba ribe, koja se obično ili griluje ili kuva, jede se više puta nedeljno, a najviše se preporučuje tuna, losos ili skuša, dok se sasvim izbegava pržena riba

- Jesti kuvana jaja nekoliko puta nedeljno

- Jesti crveno meso, ali ne više od jednom nedeljno

- Jesti dva vegetarijanska jela bar jednom nedeljno

- Konzumiranje različitih vrsta mahunarki, povrća, lekovitog bilja, žitarica, svežeg voća, kako bi se smanjio LDL holesterol u organizmu, što dovodi do gubitka težine

- Obavezni su orasi, jer sadrže visok procenat masti, a osim njih poželjni su i lešnici i bademi, uz oprez da se ne konzumiraju preterano

- Jesti bareno povrće

- Uvek koristiti maslinovo ulje umesto maslaca i drugih ulja

- Jesti sveže voće umesto slatkiša

- Piti kafu i čaj, ali bez šećera i umereno

Pročitajte i Turšija na grčki način


Namirnice koje se nikada na nalaze na meniju mediteranske kuhinje:

- Prerađena hrana

- Pržena hrana (pomfrit, pileća krilca, sve prženo u dubokom ulju)

- Brza hrana (peciva, roštilj, hamburgeri, pica)

- Pića sa visokim procentom šećera, kao što su razna gazirana bezalkoholna pića i njihove dijetetske varijante, kao i industrijski proizvedeni sokovi

- Kobasice, hamburgeri i slanina (mesne prerađevine)

- Torte i kolači

- Visoko kalorične prerađevine od mesa

*Najbolje recepte, kulinarske savete, trikove i dijete možete pronaći i na našoj Facebook stranici - Stvar ukusa i Šta da kuvam danas?

*Zapratite Stvar ukusa i na Instagramu >>>>>>>>>>>> https://www.instagram.com/stvar_ukusa/

Izvor: .bastabalkana.com