Svi smo čuli za vanilu i gotovo svako od nas pojeo je ili popio nešto u čemu je ona bila jedan od sastojaka. Ipak, većina je bila iznenađena kad je videla kako Džejmi Oliver, ili neki drugi kuvar čije smo umeće imali priliku da gledamo u TV emisijama, svoja jela oplemenjuje ovim začinom. Elegantnim potezom oštrog noža majstor preseca jedan dugačak štapić tamnobraon boje, ivicom sečiva polako sastruže semenke iz unutrašnjosti spomenutog štapića i potom ih prstom ubaci u smesu za osvežavajući sladoled, kolač ili čak neko slano jelo. Da, taj gotovo crni štapić jeste vanila. Začin koji ide i u sirup protiv kašlja, mirišljave sveće, sapune, mlečne čokolade i slično.

Vanila predstavlja fermentisane plodove posebnih vrsta orhideje. Njeno ime potiče od španske reči koja znači mala mahuna. Istorija ove biljke vraća nas u doba meksičkih Totonako Indijanaca. Oni su prvi sakupljači mahuna i čuvari tajne vanile. Po njihovoj mitologiji, tropska orhideja od koje potiče vanila nastala je kada je princeza Ksanat, kojoj je otac zabranio da se uda za običnog čoveka, pobegla u šumu sa svojim ljubavnikom. Mladi par brzo je otkriven, zarobljen i stigla ih je surova kazna. Kada je njihova krv dotakla zemlju, izrasla je puzavica tropske orhideje. U 15. veku Asteci, koji su naseljavali centralne visove Meksika, pokorili su pleme Totonaka i ubrzo sami postali pokoreni mirisom vanile. Dok su druga osvojena plemena astečkim kraljevima plaćala danak zlatom i kukuruzom, Totonci su poslali ono najvrednije što su imali – vanilu.

PROČITAJTE JOŠ: Kako da napravite vanila krem šnite (VIDEO)

Savremena istraživanja o primeni vanile najčešće su usmerena na miris, njeno najistaknutije obeležje. U jednom od njih zaključeno je da je heliotropin, miris nalik vanili, najbolje opuštao i smanjivao stres pacijenata. Testovi koji su rađeni u bolnici Svetog Đorđa u Londonu ukazuju da vanila može da pomogne u mršavljenju. Ispitanicima je na kožu zalepljen flaster koji je intenzivno ispuštao aromu vanile, a efekat je bilo drastično smanjenje unosa slatke hrane. Zaključak je da uz jak miris vanile, apetit za slatkiše znatno opada.

Drevna meksička plemena smatrala su vanilu svetom biljkom, koja je ušla u gotovo sve pore života. Doktor Fransisko Ernandez, apotekar španskog kralja Karlosa II, dokumentovao je nekoliko načina na koji su je koristili Totonci. Između ostalog, napisao je i da se vanilin cvet uplitao u venac koji je nošen oko vrata kao amajlija koja štiti od raznih bolesti. Njeno seme bilo je protivotrov kod ujeda insekata, a pomešana sa čokoladom lečila je nadimanje. Korišćena je za ublažavanje disajnih problema, kašlja, stomačnih bolesti, čak i kao tretman kod sifilisa. Evropljani, a kasnije i doseljenici u Ameriku, smatrali su vanilu stimulansom, ali su je, s druge strane, koristili i za smirivanje histerije i nervoze. Danas je jedan od tri najčešće korišćenih dodataka u raznim sirupima kojima daje podnošljiv ukus maskirajući neprijatne i često smrdljive hemikalije u njihovom sastavu.

PROČITAJTE JOŠ: Topli napitak od vanile

Madagaskar je njen najveći proizvođač, poznat po tzv. burbon vanili, koju karakteriše kremasta, sladunjava i blaga aroma. Zajedno sa Indonezijom, to ostrvo podmiruje 90 procenata svetske potrošnje. Zemlja porekla vanile, Meksiko, danas je zanemarljiv proizvođač, a semenke sa ovog područja imaju kremast, blag i sladak ukus. Aroma vanile s Tahitija podseća na voće, a njene mahune gaje se sve više u južnim indijskim provincijama.

*Najbolje recepte, kulinarske savete, trikove i dijete možete pronaći i na našoj Facebook stranici - Stvar ukusa i Šta da kuvam danas?

*Zapratite Stvar ukusa i na Instagramu >>>>>>>>>>>> https://www.instagram.com/stvar_ukusa/