Danas kuhinjska so ima široku primenu i koristi se kao začin u svrhu poboljšanja ukusa hrane, kao konzervans za sprečavanje kvarenja namirnica, za održavanje boje i teksture proizvoda i slično. Ali ipak, za očuvanje zdravlja nužan je njen pravilan i umeren unos u organizam.

Pročitajte i Kuhinjska i morska so: Osnovne razlike, prednosti, mane i upotreba

Natrijum iz kuhinjske soli važan je mineral i bez njega organizam ne može da funkcioniše. Natrijum za decu starosti od godinu dana iznosi 225 mg, dok je za osobe starije od 18 godina minimalna potreba 500 mg, gde predložene vrednosti ne podrazumijevaju gubitke zbog dugotrajnog znojenja. Bez obzira na vitalnu ulogu u odvijanju raznih biohemijskih procesa, kuhinjska so se ipak smatra rizičnim činiocem za razvoj nekih bolesti i stanja.

Ubrzan način života, loše navike u ishrani, priprema hrane i dosoljavanje prilikom jela uzroci su prekomernog unosa kuhinjske soli. Industrijski proizvedena i/ili prerađena i konzervirana hrana, hleb i testenina odgovorni su za 75 posto soli koja se unosi u organizam.

Rezultati sprovedenih istraživanja pokazuju da smanjenje unosa soli za 3 g/dan smanjuje rizik srčanog udara za 13 posto, a bolesti srca (poput smanjenje protoka krvi kroz srčane krvne arterije) za 10 posto. Smanjenje unosa na 5-6 g/dan značajno bi pridonelo prevenciji srčano-arterijskih, bubrežnih i niza drugih bolesti, kao i smanjenju smrtnosti od srčanog i moždanog udara. Upravo edukacija o prednostima unosa hrane s manjom količinom soli te posledično izbegavanje hrane sa puno soli imaju glavnu ulogu u prevenciji raznih bolesti.


Istraživanje naučnika sprovedena na odabranim ženama u postmenopauzi, pokazalo je da postoji veza između povećanog unosa soli i povećanog rizika razvoja osteoporoze. Potvrđeno je i postojanje veze između povećanog unosa soli i raka želuca.

*Najbolje recepte, kulinarske savete, trikove i dijete možete pronaći i na našoj Facebook stranici - Stvar ukusa

Izvor: Wall