Za svakog pojedinca mora se odrediti individualni način ishrane, jer se i metaboličke potrebe razlikuju. Tom prilikom treba da se poštuju principi zdrave ishrane. Osnovana je preporuka da se dijeta individualno planira. Ona ne može da traje 7, 15 dana, ili još gore „za 3 dana 3 kilograma manje“ ili „7 dana 10 kilograma manje“... Iako se dosta piše koliko su takve dijete štetne po zdravlje, ljudi se odlučuju na takav korak nadajući se da se neće baš njima desiti posledice koje oštećuju zdravlje. Dijete kratkog daha utiču negativno na metabolizam, pa se kasnije i sa pravim načinom ishrane ne postižu zadovoljavajući rezultati za pristojan vremenski period.

Da bi se postigao pravi efekat dijete i da bi se uspostavila metabolička ravnoteža, nužno je da promena načina ishrane bude adekvatno isplanirana po preporuci lekara i da traje 4–6 meseci, ali to ne znači da se posle tog perioda možemo vratiti starim navikama.

Na trpezi hrana svih grupa namirnica

U svakodnevnoj ishrani treba da su zastupljne sve vrste namirnica. Raznovrsnost je jedno od osnovnih načela pravilne ishrane. Pogrešno je isključivati pojedine namirnice, na primer,žitarice. One su neophodne, ali pre svega u vidu hleba od celog zrna, žita kao što su proso, integralni pirinač, ječam, raž... Mogu se koristiti u raznim kuvanim jelima, kao prilog uz meso i povrće ili kao slatkiš (na primer žito). Potrebno je isključiti peciva, lisnata testa, pite, pogačice, jednom rečju peciva koja sadrže zasićene masnoće, loše po zdravlje i liniju. Greši se i kada osnovu ishrane čine skoro isključivo mleko i mlečni proizvodi i meso i mesne prerađevine, a male količine povrća i voća. Primera radi, svaki ili svaki drugi dan svinjsko meso i prerađevine od mesa jede oko 40 odsto stanovnika Srbije, a ribu nikada njih oko 60 odsto. Promena navika je neophodna za dobro zdravlje i vitku liniju, pre svega smanjiti unos zasićenih masti

Koliko nam je mesa potrebno dnevno?

Odrasla osoba koja nema zdravstvenih poteškoća (povišen pritisak, povećane vrednosti masnoća u krvi), trebalo bi da bira mesa koja sadrže manje zasićenih masnoća (riba, piletina i ćuretina – belo meso bez kožice). Dnevna porcija ribe iznosi oko 250–300g, piletine i ćuretine oko 200–250g, junetine, teletine oko 200g, žive vage, mereno pre termičke obrade. Belančevine ne dobijamo samo iz mesa već i iz jaja, mleka, mlečnih proizvoda (jogurt, sir). Belančevine unosimo i sa mahunarkama za koje postoji predrasuda da su kalorične, što je zabluda. Kada jedemo pasulj ili sočivo, ono što goji ili utiče loše na zdravlje je zaprška, masnoća ili suvo meso koje dodajemo pasulju. Slično tome – ne goji nas hleb, već ono što mažemo na hleb (majonez, kajmak, kečap, krem sir, puter margarin, pavlaka...).

Čovek se pre 50 i više godina mnogo više kretao, hodao, obrađivao zemlju, i pri tom je drugačije organizovao svoju ishranu. Hrana nije bila dostupna kao danas, pogotovu ne različite vrste industrijski proizvedene hrane, grickalica, slatkiša. Nije bilo ni obilja mesa, već se jelo za Božić, Uskrs i slavu, u bogatijim kućama i češće. Umesto slatkiša, jelo se
voće, a sokovi su se pravili cedjenjem voća.

Skrivene kalorije u napicima

Uprkos novim trendovima i agresivnim reklamama, različita gazirana bezalkoholna pića nisu nam neophodna, a mogu biti i štetna za zdravlje ako se neumereno konzumiraju.

Pre 50 godina, kada nam takve namirnice nisu bile dostupne, nije bilo ni takvih problema sa prekomernom težinom. Umesto gaziranih i negaziranih sokova, koje mnogi koriste kao jedinu tečnost koju unose u toku dana, za organizam je korisno uneti jednu čašu ceđenog soka od voća i povrća. Ceđeni sokovi su korisni zbog svog sadržaja vitamina i minerala, ali u umerenoj količini. Osnovni napitak neophodan našem telu je  voda. Korisni su i čajevi, biljni pre svega, koji imaju i određena lekovita svojstva.

Bareno ili pečeno, nikako prženo

Za pravilnu i dobro izbalansiranu ishranu, bitan je način pripreme hrane. Dakle, poželjno je namirnice koristiti u svežem, sirovom stanju, ili ih pripremati kuvanjem u vodi ili na pari, pečenjem na grilu, suvom tiganju ili u rerni na masnoj hartiji, bez dodavanja masti i ulja.

Šta se s čim jede

Kada se namirnice na pravilan način kombinuju, omogućuje se organizmu dovoljno vremena da efikasno iskoristi sve potrebne, a izbaci sve nepotrebnesastojke. Tako čuvamo zdravlje, i održavamo vitku liniju. Kada se u istom obroku koristi prženo ili pohovano meso i mlečni proizvodi, proces varenja je značajno duži. Sve vrste povrća, osim krompira, mogu se jesti sa mesom, ribom ili jajima, ali uz mesni obrok ne treba piti mleko. Mahunarke – pasulj, grašak, sočivo i soja, poželjne su namirnice u ishrani, ali se lakše vare ako nisu u kombinaciji sa mesom i ako se ne koristi zaprška. Sa krompirom ili pirinčem ne treba jesti hleb. Turšija u malim količinama je korisna, kao i biljni začini koji poprave ukus, izgled i pomažu varenje.

Pre promene režima kontrolišite zdravlje

Individualni princip u određivanju režima pravilne ishrane veoma je važan. Dijetu treba sprovoditi uz stručnu pomoć lekara. Potrebno je prethodno prekontrolisati krv i mokraću.
Tek posle temeljitog razgovora i pregleda lekar savetuje način ishrane. Kontrolni pregledi su važni, jer lekar dobija povratnu informaciju od pacijenta i može da koriguje preporučeni način ishrane koga osoba treba da se pridržava. Kada se postigne željeni rezultat i koriguje težina, važno je postignuto održati i o tome se takođe dobija savet. Pored ishrane, od ključnog značaja je redovna fizička aktivnost, makar šetnja brzim hodom bar pola sata u toku dana.