Bakar je nužan za sintezu određenih enzima među kojima je superoksid dismutaza (SOD), jedan od najsnažnijih antioksidanasa u organizmu koji štiti ćelije od oštećenja. Za aktivnost superoksid dismutaze potrebna je ravnoteža bakra i cinka.

Važan saveznik gvožđa

Bakar ima važnu ulogu u iskorišćavanju gvožđa i u stvaranju hemoglobina (proteina u crvenim krvnim ćelijama), kolagena (proteina od kojega se sastoje kosti, vezivno tkivo i koža), melanina (pigmenta u kosi, koži i očima) i mijelinskog omotača nerava. Takođe je bakar važan za proizvodnju hormona štitne železde i uravnotežen nivo holesterola u krvi. Neka istraživanja pokazala su da bakar doprinosi prirodnoj zaštiti organizma od raka.

Bakar se nalazi u mnogim prirodnim namirnicama (najviše ga ima u celovitim, neprerađenim namirnicama), pa se raznolikom ishranom mogu zadovoljiti dnevne potrebe za ovim važnim mineralom.

Pogledajte i Koji mineral vam fali u organizmu

Lakše zaceljivanje rana

Povećan unos bakra preporučuje se kod anemije (manjka gvožđa), upalnih bolesti creva (na primer ulcerozni kolitis i Kronova bolest), problema s kostima i zglobovima, problema s kapilarima koji lako pucaju... Takođe je bakar važan u zaceljivanju opekotina i rana.

Pročitajte i Namirnice koje sadrže više gvožđa od govedine

Najbolji izvori bakra

To su iznutrice (osobito teleća jetra), šampinjoni, zeleno lisnato povrće (naročito spanać, blitva i kelj), špargle, plodovi mora, semenke (na primer bundeva, suncokret, susam), orašasti plodovi, patlidžan, a znatne količine bakra sadrže i paradajz, mahune, krompir, paprika, kivi, soja, sočivo, celovite žitarice...

*Najbolje recepte, kulinarske savete, trikove i dijete možete pronaći i na našoj Facebook stranici - Stvar ukusa

Izvor: ordinacija.hr