Iako su naše bake gotovo isključivo koristile svež kvasac, danas se u kuhinji sve češće koristi i njegova suva varijanta. Razlog je jednostavan - suvi kvasac ima duži rok trajanja, lakši je za skladištenje i ne zahteva posebne uslove čuvanja, za razliku od svežeg koji je prilično osetljiv i brzo gubi aktivnost.

Suvi, odnosno instant kvasac pojavio se na tržištu krajem šezdesetih godina prošlog veka i vrlo brzo postao popularan upravo zbog svoje pouzdanosti i jednostavne primene.

Ipak, mnoge domaćice i dalje su navikle na svež kvasac i često se nađu u dilemi kada u prodavnici mogu da pronađu samo jednu vrstu.

Koji je tačan odnos između svežeg i suvog kvasca

Osnovno pravilo koje treba zapamtiti glasi: 10 grama suvog kvasca menja oko 25 grama svežeg kvasca.

Ovaj odnos važi u većini klasičnih recepata za hleb, pogače, kiflice i druga dizana testa. Pravilna zamena omogućava da testo naraste ravnomerno i da zadrži dobru strukturu i ukus.

Koji kvasac je bolji izbor

Izbor između svežeg i suvog kvasca uglavnom zavisi od navike i dostupnosti. Svež kvasac daje blago izražen miris testa, dok suvi pruža stabilnost i sigurnost, naročito kada se testo priprema unapred ili u manjim količinama.

Na šta treba obratiti pažnju pri zameni

Bez obzira na to koju vrstu kvasca koristite, važno je da se pridržavate uputstava sa pakovanja. Suvi kvasac se često može dodavati direktno u brašno, dok se svež obično aktivira u mlakoj tečnosti sa malo šećera.

Još jedan ključan faktor uspeha je temperatura - testo treba da raste u toplom, ali ne pregrejanom prostoru. Previsoka temperatura može „ubiti“ kvasac, dok preniska usporava proces fermentacije.

Ukoliko vam je ovaj tekst bio koristan, pogledajte kako da testo raste kao ludo? 4 saveta koje svaka domaćica koja mesi mora da zna.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili fotografija/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.