Sve više poprima karakteristike masovne metaboličke bolesti, što podrazumeva skup poremećaja: dijabetes, visok nivo masnoća u krvi, povišen krvni pritisak... Sve to utiče na opšte zdravstveno stanje i može se izroditi u ozbiljne posledice opasne po život.

Čak 54 posto stanovnika u Srbiji ima problem prekomerne uhranjenosti – 36,7%  odraslih je predgojazno, a 17,3% gojazno. Osnov gojaznosti je veći energetski unos što dovodi do nagomilavanja viška energije, koja se pretvara u masne naslage. Istraživanja pokazuju da se danas jede mnogo više nego što je stvarna potreba, a na gojaznost utiče i nedovoljna fizička aktivnost. Tome doprinosi savremeni život – kompjuteri, automobili, liftovi, sve manje telesnih vežbi u školama i na poslu. Nažalost, savremeni čovek sve manje vremena posvećuje rekreativnim aktivnostima, radije sedi pred televizorom ili kompjuterom.

Gojaznost ugrožava zdravlje: povišen krvni pritisak, dijabetes, povećan nivo masnoća u krvi – sve su to oboljenja koja su tesno povezana sa gojaznošću. Međutim, na njih utiču i povoljni efekti redukcije prekomerne telesne mase. Zato je cilj svih ozbiljnih lečenja gojaznosti da smanje prekomernu telesnu masu, ali i da održe postignutu kilažu, spreče ponovni dobitak na težini. Istovremeno se očekuje povoljan uticaj na već postojeće faktore rizika i prateće bolesti. Krajnji efekat lečenja svakako treba da bude poboljšanje kvaliteta života osoba koje se podvrgnu novom djetetsko-higijenskom režimu i koji za stalno usvoje pravila zdravog života.

Lečenje se mora sprovoditi pod nadzorom lekara, ali uz veliku podršku cele porodice. Osnov lečenja gojaznosti je dijetski režim ishrane prilagođen svakom ponaosob,  povećana fizička aktivnost, promena stila života...