Mnogi ljudi, u nedoumici zbog brojnih skandala vezanih za prehrambene proizvode koji su poslednjih godina potresali mnoge zemlje, sve više pažnje poklanjaju visoko vrednoj i zdravoj ishrani. Potrošači hoće da budu sigurni da juneća ili svinjska šnicla u njihovom tanjiru ne potiče iz masovnog uzgoja stoke a da šargarepa za salatu nije zagađena pesticidima. Zato su spremni i da plate više. U zapadnoevropskim zemljama to znači da se za ekološko povrće plaća 50 do 100 procenata više, kod voća se radi oko 40 procenata više, a meso je od 30 do 50 procenata skuplje.

Neopravdano ili opravdano?
Razlog višim cenama je relativno veliki posao koji zahtevaju alternativni uzgoj stoke i poljoprivredni radovi. Ako se zemlja obrađuje u skladu sa pravilima za očuvanje prirode, ne koriste se otrovi za zaštitu roda, niti mineralna đubriva, pa su prinosi znatno manji nego pri primeni uobičajenih metoda. Zatim, hranu za stoku i đubrivo proizvođači proizvode na sopstvenom imanju, čime se smanjuje i površina za prinose. Troškovi i nadnice na takvim imanjima su znatno veći, jer je i rad naporniji budući da je i sve manje automatizovano.

Da li je bio-hrana zdravija?
Ne postoji bitna razlika u količini vitamina i minerala između bioloških i drugih proizvoda. Ali, biološki proizvodi sadrže znatno manje nitrata koji može da ima kancerogeno dejstvo. Upotreba antibiotika za brži rast i porast težine stoke je po pravilu zabranjena. Mišljenja se, međutim, razilaze kada se traži odgovor na pitanje da li su ekološki proizvodi boljeg ukusa. Sa stokom stvari stoje drukčije: pri testiranju hrane, većina životinja obuhvaćenih sprovedenim istraživanjem, opredeljuje se za biološki proizvedenu hranu.