Ako govorimo o takozvanom dodatom šećeru onom u kafi, čaju, medu, sokovima, i ostaloj hrani (hlebu, kečapu, sosevima, grickalicama, slatkišima) – onda je preporučeno da oni ne prelaze 10% ukupnog dnevnog energetskog unosa. 

Dakle, za osobu koja dnevno unosi 2000 kcal, to bi bilo 200kcal ili ne više od 50gr šećera dnevno. Ako govorimo o šećerima kao o ugljenim hidratima oni mogu biti prosti i složeni.

Prosti su oni u voću (fruktoza), beli ili zuti šećer (saharoza), u mleku (laktoza), a složeni su skrob (žitarice, hleb, krompir, brašno) i povrće (celuloza, lignin).

PROČITAJTE JOŠ: Prirodne zamene za šećer

Ugljeni hidrati koji postoje u povrću su najzdraviji jer su najsloženiji, najduže se vare i najmanje utiču na nivo šećera u krvi.Što su ugljeni hidrati kraćeg lanca, to se brže vare i brže podižu nivo šećera u krvi. Mora se reći da ugljeni hidrati uobičajeno treba da čine 45-55% ukupnog dnevnog energetskog unosa.

Možda najbitnije kod svega navedenog jeste i tema zavisnosti od slatkiša koja se navodi kao glavni uzrok zašto neka osoba ne može da se odvikne od konzumiranja slatke hrane i slatkiša. 

Ono što je medicinski posmatrano sigurno, to je da nijedna vrsta namrnica ne izaziva zavisnost, jer nijedna vrsta hranjivih materija (ugljenih hidrata, masti ili belančevina) ne izaziva zavisnost.

Različiti su efekti koje izaziva pad šećera, pauza u prevelikom konzumiranju ili sično ali ništa nije povezano sa zavisnošću od šećera. Problem koji se najčešće javlja a povezan je sa preteranom konzumacijom šećera jeste gojaznost i pitanje kako to eleminisati, a ipak konzumirati šećere.

Odgovor je prostiji nego što se na prvu loptu čini. Nijedan pojedinačni nutrijent, pa tako ni šećeri, ne može se optužiti da izaziva gojaznost. Međutim, ono sto je izaziva je neumerenost u unosu. Svaka osoba ima svoje energetske potrebe koje zavise od pola, uzrasta, vrste fizičke aktivnosti koju upražnjava i zdravstvenog stanja.

PROČITAJTE JOŠ: Tri najzdravije prirodne zamene za beli šećer

Kada unosimo više energije nego što nam je potrebno, dolazi do skladištenja viška energije u formi telesne masti ili masti oko unutrašnjih organa – odnosno do gojaznosti. Iz svega toga proizilazi da pronalaženje prave mere između unosa hrane – fizičke aktivnosti najviše doprinosi redukciji kilaže. 

Što više jedete (a pritom unosite velike količine šećera),a nemate gotovo nikakve fizičke aktivnosti vi ćete se ugojiti (ne gledamo sada druge posledice ovakvog načina života) ali isto tako i obrnuto, što više pazite šta unosite prilikom ishrane i ne usnosite previše šećera, a pritom ste i fizički aktivni vi ćete redukovati svoju kilažu.

Da bismo vam pomogli u tome dajemo vam kraći spisak namirnica koje možete konzumirati umesto običnih slatkiša a koje će vam sa druge strane obezbediti potrebne količine šećera. To su: med, voće, crna čokolada, voćni nemasni kolači, sorbe.  Naravno ne zaboravite da budete aktivni i da na taj način utičete na sebe u pozitivnom pravcu.

Mršavljenje, šećeri, zdravlje: Kako izdržati bez slatkiša
Profimedia/Shutterstock attachment-secer1

*Najbolje recepte, kulinarske savete, trikove i dijete možete pronaci i na našoj Facebook stranici - Stvar ukusa 

Izvor: Pronađi meru