Kofein, jedan od najbitnijih sastojaka kafe, predmet je dilema: da li izaziva zavisnost, nesanicu, povećava li rizik od nekih bolesti, kome škodi a kome koristi? Evo kakav je stav zvanične medicine o ovim pitanjima.

Da li izaziva zavisnost

Kofein stimuliše centralni nervni sistem. Redovan unos kofeina može da dovede do blage fizičke zavisnosti. Ali, kofein ne utiče na fizičko, društveno ili ekonomsko zdravlje na način na koji to rade alkohol ili droge. 

Ako odjednom prestanete sa unosom kofeina, a do tada ste pili dve ili više šolja kafe dnevno, možda ćete nekoliko dana imati simptome poput glavobolje, umora, napetosti, razdražljivosti, depresivnog raspoloženja, teškoća sa koncentracijom. 

Ipak, kofein ne izaziva ozbiljnu krizu i probleme sa ostavljanjem kao što to čine alkohol ili droge. Zbog ovoga, većina stručnjaka ne smatra kofeinsku zavisnost ozbiljnom vrstom zavisnosti.

Da li izaziva nesanicu

Organizam brzo apsorbuje kofein. Ali, isto tako ga se brzo i oslobađa. Kofein se uglavnom prerađuje u jetri, pa ima relativno kratko vreme delovanja. To znači da je potrebno u proseku oko pet do sedam sati da se polovina kofeina izbaci iz organizma. Nakon osam do deset sati, 75% kofeina je izašlo iz organizma. Jedna do dve šolje kafe koje se popiju ujutro ili u prepodnevnim satima, neće ometati san.

Kofein unet kasnije tokom dana može da ometa san. Većini ljudi ne smeta ako kofein unesu najmanje šest sati pre spavanja. Osetljivost na kofein varira i zavisi od metabolizma i količine kofeina koju redovno konzumirate. Osobe koje su najosetljivije možda neće patiti od nesanice, ali će biti nervozne i osećati uznemirenost u gastrointestinalnom traktu.

Povećava li rizik od osteoporoze, srčanih bolesti i raka

Umeren dnevni unos kofeina, oko 300mg (3 šolje kafe), nije štetan za zdravlje. Neki ljudi su, međutim, osetljivji na efekte kofeina: starije osobe ili oni koji pate od visokog pritiska.

Osteoporoza i kofein: ako se unosi više od 744mg kofeina dnevno, to može dovesti do povećanog izbacivanja kalcijuma i magnezijuma putem urina. Ali, nedavna istraživanja pokazuju da to ne povećava rizik od osteoporoze, posebno ako inače ne patite od nedostatka kalcijuma. Ako baš brinete, dodajte 2 kašike mleka u šolju kafe, kako biste sprečili gubitak kalcijuma. Ipak, istraživanja pokazuju da su starije osobe, posebno žene, osetljivije na efekte kofeina na metabolizam kalcijuma, pa im se preporučuje da smanje unos na 300mg ili manje dnevno.

Kardiovaskularne bolesti i kofein: blago, privremeno ubrzanje pulsa i povećanje pritiska se može javiti kod osoba koje su osetljive na kofein. Ali, nekoliko velikih istraživanja nije dovelo u vezu unos kofeina i povećan nivo holesterola, srčanu aritmiju ili povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ako već patite od povišenog pritiska ili srčanih problema, možda će vam doktor preporučiti da ograničite unos kofeina. Takođe, nema dovoljno istraživanja koja bi dovela u vezu unos kofeina i povećan rizik od moždanog udara kod ljudi koji pate od visokog pritiska.

Kancer i kofein: analiza 13 istraživanja (kojima je obuhvaćeno 20.000 ljudi) nije otkrila vezu između povećanog rizika od raka i kofeina. Štaviše, kofein može da zaštiti od nekih vrsta kancera.

Da li je opasan za trudnice

Veliki broj istraživanja nije otkrio vezu između smanjenog unosa kofeina (1 šolja kafe dnevno ili do 200mg kofeina) i: problema sa začećem, spontanih pobačaja, oštećenja ploda, prevremenih porođaja i niske stope nataliteta.

Da li dehidrira organizam

Kofein deluje kao blag diuretik, ali istraživanja ne ukazuju na to da umereno konzumiranje napitaka sa kofeinom može da izazove dehidraciju.

Da li škodi deci (koja ga danas konzumiraju više od odraslih)

Istraživanja rađena posle 2004. godine pokazuju da deca u uzrastu od 6 do 9 godina unose 22mg kofeina dnevno (u zaslađenim i energetskim napicima) što je mnogo više od preporučene doze. Sa porastom popularnosti energetskih napitaka, ova količina kofeina može da bude i veća.

Neka deca su osetljivija na kofein, pa kod njih dolazi do pojave privremene anksioznosti ili razdražljivosti. Takođe, kako deca kofein uglavnom unose putem zaslađenih napitaka, to može da poveća i rizik od gojaznosti. Čak i ako kofein sam po sebi nije štetan, napici sa kofeinom nisu najbolji izbor za decu.

Da li pomaže da se brže otreznite 

Iako mislite da je to tako, istraživanja to nisu dokazala. Ako pijete alkohol i istovremeno unosite kofein, i dalje će vam biti narušeni refleksi i procena uslova saobraćaja tokom vožnje.

Da li je koristan za zdravlje

Tačno je da kofein ima nekoliko naučno dokazanih koristi za zdravlje. Svaka osoba koja redovno pije kafu može da vam kaže da kofein povećava pažnju, budnost, koncentraciju, energiju, jasnoću misli, društvenost. Naučna istraživanja podržavaju ova subjektivna „otkrića“. Jedno francusko istraživanje je čak pokazalo usporeno opadanje kognitivnih sposobnosti kod žena koje su unosile kofein. 

Druge koristi od kofeina su: pomoć kod određenih vrsta glavogolje i kod astme. Ograničeni dokazi sugerišu da kofein može da smanji rizik od: Parkinsonove bolesti, bolesti jetre, raka debelog creva i rektuma, dijabetesa tip 2, demencije.

Uprkos potencijalnim koristima za zdravlje, još jednom treba istaći da prekomeran unos kofeina može da škodi zdravlju.

Napomena: kofein se ne nalazi samo u kafi. Sadrže ga crni i zeleni čaj (nešto manji procenat nego kafa), razni osvežavajući zašećereni napici i energetski napici (često više nego kafa), kakao i čokolada (u malom procentu).

*Najbolje recepte, kulinarske savete, trikove i dijete možete pronaci i na našim Facebook stranicama - Stvar ukusa i Šta da kuvam danas?

*Zapratite Stvar ukusa i na Instagramu >>>>>>>>>>>> https://www.instagram.com/stvar_ukusa/

Izvor: zdravahrana.com