Koncept neizbalansiranog unosa kiselih i alkalnih namirnica se prvi put pojavio 1933. kada je lekar iz Njujorka Vilijam Hovard objavio knjigu "A New Health Era". On je tvrdio da su sve bolesti uzrokovane nakupljanjem kiselosti u telu.

Njegov koncept ishrane ima temelj u jednoj od najpopularnijih dijeta - Hejevoj dijeti, koja podrazumeva pravilno kombinovanje hrane. Ne dozvoljava, na primer, kombinovanje ugljenih-hidrata i proteina, u istom obroku.

Ovakva ishrana za kratko vreme pokazuje odlične rezultate, ali koliko je dugoročno gledano isplativ ovakav način i kakav efekat po naše zdravlje može imati takav način ishrane?

Stručnjaci kažu da je odgovor u izbalansiranom unosu alkalne i kisele hrane, ali da se mora voditi računa o GI (glikemijski indeks) i GL (glikemijski load).

Pogledajte i Alkalna dijeta

Ako naša ishrana podrazumeva preveliki unos kisele hrane, dolazi do preteranog nakupljanja kiselih ostataka,  što uzrokuje stanje prevelike kiselosti tela poznato pod nazivom acidoza.

Acidoza dugoročno usporava efikasan rad našeg tela, uzrokujući manjak energije, lošiji zdravstveni profil i naravno, probleme s prekomernom težinom. Takođe, dolazi i do gubljenja minerala poput kalcijuma, magnezijuma i kalijuma, koji pokušavaju da neutrališu višak kiselosti, odnosno uspostaviti zdravu pH ravnotežu, koja iznosi oko 7.

Naši unutrašnji organi, poput bubrega, pluća i nadbubrežnih žlezda igraju važnu ulogu u održavanju zdravog nivoa pH tela. Kako bi oni bili zdravi, bitno je da povećamo unos alkalne hrane.

Unoseći alkalne namirnice, mi zapravo oslobađamo telo od trošenja energije za eliminisanje viška kiselih ostataka i pomažemo mu da radi ono za što je i stvoreno - balans telesne težine i što duže održavanje zdravlja i energije.

Različita su mišljenja u vezi sa tim koliko nam je alkalne hrane potrebno, ali je najviše onih koji preporučuju odnos 60 odsto alkalne i 40 odsto kisele, piše Alternativa za vas.

Kiselu reakciju u telu najčešće izazivaju belančevine, gazirana pića, više od tri kafe dnevno, rafinisane namirnice kao što su beli hleb, kolači i lisnato testo, crni čajevi, masna hrana, ali i pušenje. Kiselost izazivaju i veštački zaslađivači, kao i preterani unos mlečnih proizvoda.

Namirnice koje su alkalne su, pre svega, voće i povrće, a njihov pojačan unos pomaže u lečenju osteoporoze, dijabetesa, kamena u bubregu i žuči, kod problema sa varenjem, visokim holesterolom,depresije, nesanice...

*Najbolje recepte, kulinarske savete, trikove i dijete možete pronaći i na našoj Facebook stranici - Stvar ukusa

Izvor:  Alternativa za vas